Krivično djelo diverzija – nacionalni i uporedni aspekti
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 9 | Nivo: Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka

Sadržaj
Strana
Uvod…………………………………………………………………………………….…..3
Opšte karakteristike…………………………….…………………………………………...4
Krivično djelo diverzija – nacionalni i uporedi aspekti…………………………….………6
Diverzija ……………………………………………………………………………6
Uništenje važnih privrednih objekata…………...……………….………………….7
Diverzija – terorizam.……………………………………………………………………….8
Zaključak………………………….……………………………………………………….11
LITERATURA…………………………………………………………………………….12
Uvod
Krivično djelo diverzije, može se izvršiti-rušenjem, paljenjem i uništavanjem ili oštećenjem navedenih objekata. Bitan uslov za postojanje ovog krivičnog djela je da je ono učinjeno u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti R. Srpske, što u postupku razjašnjavanja i dokazivanja treba i utvrditi jer, u suprotnom, neće postojati ovo krivično djelo. Pod radnjom rušenj podrazumjeva se upotreba neke mehaničke sile za uništenje ili oštećenje određenih objekata, dok se pod radnjom paljenja smatra dovođenje pojedinih objekata u vezu sa vatrom i njihovo djelimično ili potpuno uništenje sagorjevanjem.
Imajući u vidu razne objekte napada i njima prilagođene radnje izvršenja, može se govoriti o ekonomskoj, vojnoj i političkoj diverziji, a cilj je uvjek napad na postojeći društveno politički sistem i ugrožavanje spoljne i unutrašnje bezbjednosti. Akt izvršenja diverzije podrazumjeva visok stepen spremnosti i  organizovanosti učinilaca kao i organizacije koja stoji iza njih. Za izvršenje diverzije upotrebljavaju se razna sredstva: -minsko eksplozivna, -eksplozivi u čvrstom  plastičnom i tečnom obliku, -kao i bombe velike razorne moći.
Objekat radnje je imovina, ali ovo krivično djelo nije svrstanou grupu krivičnih djela protiv imovine, jer po svom značaju i političkim motivima iz kojih se vrši prevazilazi okvire zaštitnog objekta krivičnih djela protiv imovine i poprima karakter djela upravljenog protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i bezbjednosti.
Opšte karakteristike
Krivičnopravna zaštita države i vlasti oduvjek je zauzimala značajno mjesto u krivičnom zakonodavstvu svake zemlje. Sve do sredine 19. i u totalitarnim režimima 20. vjeka napadi na državu i njnu vlast smatrani su najtežim i moralno najviše osuđivanim deliktima. Država je već od svog nastanka i u gotovo svim epohama svog razvitka nastojala da oštrom represijom zaštit uspostavljeni društveni poredak, postojeći sistem vlasti i njene nosioce od svih napada koji bi je mogli ugroziti. Stoga bi se moglo reći da delikti ove vrste postoje otkada postoji vlast, država i borba za vlast. Sadržaj, obim inkriminacija i objekti krivičnopravne zaštite, razlikovali su se u pojedinim istorijskim fazama i pojedinim državama, ali su uvjek izražavali nastojanje klase na vlasti da što efikasnije zaštiti svoje pozicije vladajuće klase. Relativno teškim kaznama, već u početnom stadijumu nastanka kriminalne aktivnosti prijeti se za izvršenje krivičnih djela upravljenih neporedno na samu državu i njeno postojanje. Iako je pri tome jasno, što najočiglednije potvrđuju bivše sovijalističke države, da zaštita države u krajnjoj liniji ne zavisi od primjene krivičnopravne represije, odnosno da u tome krivičnom pravu pripada tek sekundarna uloga, ipak ne postoji ni jedno krivično zakonodavstvo bez krivičnh djela ove vrste.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]